Zahtjevi za primjenu odredbe o višoj sili u cilju izmjene rokova izgradnje i obavještenja o kašnjenju u građevinskom sektoru kao rezultat različitih restriktivnih mjera nadležnih organa širom svijeta na pandemiju zbog koronavirusa svakako nisu neočekivani ni u Crnoj Gori.
1. Da li su opravdane izmjene rokova izgradnje nepokretnosti i kašnjenje usled epidemije koronavirusa u Crnoj Gori pozivajući se na višu silu?
S obzirom da crnogorski propisi ne sadrže definiciju više sile citiramo dostupnu sudsku praksu:
„Da bi se neki događaj mogao okarakterisati kao viša sila, on mora za subjekta biti neočekivan, izvanredan, atipičan i stoga nepredvidiv. Događaj mora biti snažnije sile od sile subjekta, tako da ga subjekt, i da ga je mogao predvidjeti, nije mogao otkloniti ili izbjeći."*
Ono što je važno za analizu i primjenu pojma više sile u svakom konkretnom slučaju je svakako osnovni ugovor koji reguliše međusobna prava i obaveze (investitora i izvođača radova ili investitora/prodavca i kupca nekretnine u izgradnji). Da li postoje odredbe o višoj sili i definicija događaja koji predstavljaju višu silu (uključujući epidemiju), rokovi i način obavještavanja druge strane za postojanje razloga više sile i primjenu odredbi, suspenzija u ispunjenju obaveza i rokova? Posebno brinu eventualne ugovorne kazne u slučaju kašnjenja u izgradnji/primopredaji nekretnine i mogućnost jednostranog raskida ugovora.
2. Da li je u slučaju coronavirusa kašnjenje u izgradnji opravdano i u kojoj mjeri u Crnoj Gori? Ko snosi troškove nastale uslijed kašnjenja?
U slučaju da ugovor ne sadrži detaljne odredbe o primjeni više sile primjenjivaće se važeće odredbe Zakona o obligacionim odnosima po kojima se dužnik oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem svoje obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zaključenja ugovora, koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Dakle važno je vrijeme zaključenja ugovora i mogućnost predviđanja datih okolnosti. Takođe važne su i odluke nadležnih organa u Državi, eventualna zabrana obavljanja djelatnosti u određenom periodu, boravak i rad stranih državljana na projektu i slično.
S obzirom da u Crnoj Gori nije zabranjen rad na gradilištima već su mjerama od 8. aprila 2020. detaljno predviđeni uslovi zaštite na radu, smještaja i prevoza zaposlenih na gradilištima, na izvođaču radova/investitoru je dodatni teret dokazivanja da proglašena epidemija predstavlja višu silu. S druge strane mjere o ograničenjima kretanja i socijalnoj distanci, zaštiti na radu u Crnoj Gori i Evropi/svijetu vezano za zatvaranje granica za strane državljane koji su često radna snaga i otežana nabavka sredstava za rad/materijala argumenti su svakako za postojanje više sile i opravdanost kašnjenja.
3. Šta mogu očekivati koncesionari u Crnoj Gori, da li će i u kojoj mjeri biti oslobođeni plaćanja koncesione naknade tokom trajanja epidemije koronavirusa?
Zakon o koncesijama predviđa mogućnost djelimičnog ili potpunog oslobođenja koncesionara od plaćanja koncesione naknade u slučaju više sile tokom trajanja više sile, zavisno od odredbi samog ugovora o koncesiji. Koncesionar podnosi obrazloženi zahtjev ali shodno samom zakonu odluku donosi koncedent.
Za detaljnu analizu i pomoć u konkretnom slučaju stojimo na raspolaganju. Molimo pošaljite upit na office@crnogorac-kalezic.me
Rješenje Višeg suda u Podgorici, Gž. br. 2973/16 od 16.12.2016. godine